6.3 Naknada plaće za vrijeme bolovanja i ovrha
Ivan Vidas, struč. spec. oec; mr. sc. Kornela Paunović, dipl. oec.
Privremena nesposobnost za rad predstavlja odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti koje radnika sprječavaju u izvršavanju obveza rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom. Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite obiteljske (opće) medicine, odnosno izabrani doktor ginekolog.
Za vrijeme privremene spriječenosti za rad, kao osiguranik HZZO-a, radnik ima pravo na naknadu plaće. Pravo na naknadu plaće radnik ima:
− sve dok izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite ne utvrdi da je sposoban za rad ili
− dok nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja radniku nije utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti ili profesionalne nesposobnosti za rad.
Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu.
Prvih 42 dana bolovanja isplaćuje se na teret poslodavca, za invalide rada prvih 7 dana. Ukoliko liječnik primarne zdravstvene zaštite ili komisija smatra da bolovanje treba trajati dulje, zaposlena osoba će primati naknadu za bolovanje preko poslodavca. Poslodavac će potraživati od hzzo isplaćenu naknadu za bolovanje koje traje dulje od 42 dana, odnosno 7 dana za invalide rada.
Bolovanje na teret HZZO otvaraju liječnici primarne zaštite u slučaju privremene ili trajne nesposobnosti za rad, jer osoba koja je u radnom odnosu mora svaki dan ići na posao. Ukoliko je radnik…
