2.2.1 Neisplata plaće do kraja mjeseca za prethodni mjesec
mr. sc. Mislava Meter Pavić, dipl. oec. i ovl. rev., Ivan Vidas, struč. spec. oec.; mr. sc. Kornela Paunović, dipl. oec.
Neisplata plaće i kašnjenje s isplatom plaće može ugroziti zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba svakog pojedinca, pa je sukladno tome u posljednjih nekoliko godina doneseno više propisa kojima se pokušava osigurati isplata plaće radniku za izvršeni rad.
Plaća je obavezna stavka svakog ugovora o radu i poslodavac je sukladno Zakonu o radu dužan radniku isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Međutim, uvijek postoji mogućnost da neka od strana koje su ugovor potpisale ne realizira ono što je ugovorom dogovoreno, pa tako i da poslodavac ne isplati plaću radniku za izvršeni rad. Iako je radnik temeljem sklopljenog ugovora i zakona i prije mogao na sudu tražiti zaštitu svojih prava, često puta su sudski postupci bili dugotrajni te je radnik na isplatu plaće morao čekati i više godina, a sudski postupak iziskivao je i određene inicijalne troškove za radnika. Iako je zakonski i formalno radnik bio zaštićen, u praksi je realizacija potraživanja radnika u slučaju neisplate plaće, jednostavno predugo trajala. Već par dana kašnjenja plaće kod radnika može stvoriti financijske probleme u svakodnevnom životu, dok duže kašnjenje plaće može ozbiljno ugroziti podmirivanje osnovnih egzistencijalnih potreba radnika i njegove obitelji. Stoga je radnika, u slučajevima neisplate plaće, trebalo još bolje zaštititi te maksimalno ubrzati proces prisilne naplate neisplaćene plaće.
Zakonodavac je kroz godine nastojao pojačati zaštitu radnika u situaciji neisplate plaće te je zaštita radnika izmjenama propisa stalno proširivana kako bi mu se omogućilo što lakše ostvarenje njegovih prava. Danas je prisilna naplata neisplaćene plaće jednostavna, brza i bez dodatnih troškova za radnika.
Obračun neisplaćene plaće je od 2001. godine vjerodostojna isprava, a od 2003. godine i ovršna isprava temeljem koje se, bez provođenja parničnog postupka, može rješenjem o ovrsi odrediti ovrha, a odredbama Ovršnog zakona iz 2012. godine radniku je omogućeno podnijeti obračun neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine izravno na naplatu Fini. Radnik svoju tražbinu s osnove neisplaćene plaće može i dalje ostvarivati i temeljem rješenja o ovrsi odnosno presude ili sudske nagodbe, ali je omogućavanjem izravnog podnošenja obračuna neisplaćene plaće na ovrhu u Finu taj, za radnika duži i složeniji put, zapravo postao iznimka.
Izmjenama Ovršnog zakona iz 2014. godine određen je i prioritet pri naplati za ove tražbine te se ovrha na temelju obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po računu poslodavca, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja djeteta. Na taj način omogućava se radniku prvenstveno namirenje neisplaćenih plaća na računu poslodavca, prije ostalih vrsta tražbina. Neisplata plaće je također i kazneno djelo, a neizdavanje obračuna neisplaćene plaće jedan je od najtežih prekršaja poslodavca za koji je propisana kazna do 100.000,00 kn.
U praksi je…
