3.1 Što se smatra bolovanjem i tko ga određuje
Morana Krušarovski, dipl. iur., Ivan Vidas, struč. spec. oec.; mr. sc. Kornela Paunović, dipl. oec.
Definiranje bolovanja
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/2013, 137/2013, 98/2019) definira bolovanje kao odsustvo s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti. Pod drugim okolnostima smatra se izostanak s posla zbog:
- - izolacije kao kliconoša ili pojave zaraze u okolini,
- - transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
- - toga što je određen da njeguje člana uže obitelji,
- - komplikacija u vezi s trudnoćom i porođajem,
- - korištenja rodiljnog dopusta, prava na rad s polovicom punog radnog vremena i dr.
Pravo na bolovanje
Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad možete ostvariti ako ste zaposleni ili samozaposleni, ako ste poljoprivrednik, svećenik, osoba koja pruža pomoć i njegu hrvatskom ratnom veteranu, roditelj kojem je priznat status njegovatelja te u drugim okolnostima.
Vaša radna sposobnost može privremeno biti smanjena ne samo zbog bolesti ili ozljede. Tako se pravo na bolovanje može ostvariti, primjerice, u slučaju liječničkog pregleda koji se ne može obaviti izvan radnog vremena radnika, zbog potrebe medicinske izolacije, komplikacija u trudnoći, pratnje bolesnoj osobi te skrbi za bolesno dijete ili supružnika.
Pravo na bolovanje utvrđuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi. Izabrani doktor utvrđuje potrebu i dužinu bolovanja prema svojoj ocjeni, ovisno o bolesti i ograničen je rokom koji je propisan za pojedinu vrstu bolesti, a koji aktom donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Ako izabrani doktor ocijeni da bolovanje treba trajati duže od vremena koje on može odrediti uputit će prijedlog za produženje bolovanja radi ocjene radne sposobnosti osiguranika ovlaštenom doktoru HZZO – a. U tom slučaju izdaje osiguraniku uputnicu s kojom se osiguranik ovlaštenom doktoru treba javiti odmah, a najkasnije u roku 48 sati.
Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), imate pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, odnosno na novčanu naknadu.
Naknadu plaće za vrijeme bolovanja obično plaća poslodavac za prva 42 dana bolovanja, odnosno 7 dana za radnika s invaliditetom. Iznos naknade ovisi o kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu, ali ne može biti manji od 70 % prosjeka vaših primanja u zadnjih 6 mjeseci prije odlaska na bolovanje.
Od 43. dana bolovanja, odnosno 8. za radnika s invaliditetom, naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac, na…
